Biblioteka Muzeja

Osnovni zadatak muzejske biblioteke je bio i ostao da sakuplja, obrađuje, pohranjuje i pronalazi informacije koje će biti dostupne široj javnosti.

Biblioteka Muzeja istočne Bosne Tuzla je zatvorenog tipa i služi za potrebe muzejskih i drugih stručnjaka kao i svih drugih zainteresovanih za proučavanje kulturno-historijske baštine.

Bibliotečki fond posjeduje više od 15.000 naslova, najvećim dijelom stručne literature iz oblasti arheologije, historije, etnologije, umjetnosti, muzeologije, biologije, geografije, te kataloga iz raznih evropskih i svjetskih muzeja i galerija.

Pokretanje stručnog muzejskog časopisa „Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne“ 1957. godine, otvorilo je široke mogućnosti za saradnju sa srodnim institucijama u zemlji i svijetu. Časopis je postao neka vrsta legitimacija za regiju sjeveroistočne Bosne, o čemu govori vrlo razvijena razmjena publikacija, čime se s jedne strane obogaćuje bibliotečki fond Muzeja, a s druge strane omogućava se istraživački rad osobama koji su fizički udaljene od ovog podneblja.

Pored razmjene, biblioteka uvećava svoj knjižni fond poklonima i namjenskom kupovinom.

U bibliotečkom fondu, među specijalizovanim izdanjima iz oblasti kojima se Muzej bavi, nalaze se izuzetno vrijedna i raritetna izdanja.

Među najstarije naslove spadaju: RAD – Zbornik Jugoslovenske znanosti i umjetnosti, Zagreb iz 1867. godine i dalje; zatim Glasnik Srpskog učenog društva, Beograd iz 1875. godine; Glasnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo od 1889.; Diplomatički zbornik, Zagreb iz 1906., te mnoga druga vrijedna djela s kraja XIX i početka XX vijeka.

Usluge biblioteke koriste, pored kustosa Muzeja, uglavnom studenti sa Odsjeka historije Filozofskog fakulteta u Tuzli i Odsjeka geografije sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli za izradu seminarskih, maturskih, diplomskih, stručnih i magistarskih radova i doktorskih disertacija, te svi ostali građani koji su zainteresovani za stručnu i specijalizovanu literaturu. Korisnici usluga biblioteke pored korištenja knjiga, dobijaju savjete gdje mogu pronaći literaturu koja im je potrebna, kako da je koriste i sl.

Kao što smo već ranije napomenuli, biblioteka Muzeja istočne Bosne Tuzla sarađuje sa velikim brojem kulturnih i naučnih institucija širom Evrope i svijeta i među njima su Österreiehische Nationalbibliothek, Wien, iz Španije redovno pristiže „Trabajos de prethistoria“, iz Austrije „Zeitschrift“, iz Njemačke „Bericht der Römisch Germanischen Komission“. U Bosni i Hercegovini Muzej ima redovnu razmjenu sa svim bosanskohercegovačkim muzejima, te sa Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (Godišnjak, Centar za balkanološka ispitivanja), Orijentalnim institutom u Sarajevu (Prilozi za orijentalnu Filologiju), Arhivom Tuzlanskog kantona (Arhivska praksa) i dr.

Zemlje sa kojima Muzej ima redovnu razmjenu su: Slovenija, Crna Gora, Hrvatska, Srbija, Makedonija, Bugarska, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunija, Belgija, Holandija, Engleska, Danska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina, Rusija, Argentina, Sjedinjene Američke Države.

Kako časopis „Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne“ nije izlazio u periodu 1992.-1995. godine, tako je i razmjena publikacija donekle stala. Nakon toga, Muzej je počeo dobijati publikacije iz inostranstva, ali je saradnja bila jednosmjerna, zbog nedostatka finansijskih sredstava za štampanje našeg časopisa. Tek od 2002. godine, kada je Muzej nastavio da izdaje svoj časopis, obnovljena je i saradnja sa muzejima i naučnim institucijama u Italiji, Španiji, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Poljskoj, Rumuniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Biblioteka Muzeja je u sadašnju zgradu preseljena u avgustu 2016. godine, a dotad je bila smještena u prizemlju zgrade Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.

Idejnim rješenjem i izvedbenim projektom adaptacije zgrade Muzeja, planiran je adekvatan prostor za smještaj biblioteke sa čitaonicom koja bi bila opremljena računarskom opremom priključenom na internet, kako bi korisnicima olakšali korištenje i pretraživanje bibliotečke građe.

Projektom adaptacije i rekonstrukcije objekta Muzeja, poseban akcenat dat je zaštiti muzejskih eksponata i knjiga od atmosferskih i bioloških uticaja. Planirano je da se prostor biblioteke, zbog svojih raritetnih izdanja, opremi specijalnim instrumentima za stvaranje odgovarajućih mikro klimatskih uslova za čuvanje i zaštitu bibliotečkog fonda, prvenstveno od gljivičnih štetočina.

U narednom periodu, osnovni zadatak rada biblioteke, pored sakupljanja bibliotečke građe i rada sa korisnicima usluga, bit će na inventarisanju bibliotečkih jedinica i preventivnoj fizičkoj zaštiti, a informacije o bibliotečkim jedinicama muzejske biblioteke, dostupne su široj javnosti na web stranici Muzeja. Takođe, jedan od ciljeva u budućnosti će biti i umrežavanje u jedinstvenu bibliotečku bazu podataka, radi brže i jednostavnije komunikacije i interakcije između korisnika i bibliotečkog fonda.

Na rješavanju problema muzejskih biblioteka trebalo bi raditi sistematski, kroz rješavanje statusa samih muzeja, kao kulturno-naučnih institucija, koje su čuvari kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa naroda Bosne i Hercegovine.

Inventarna knjiga I – Dio I

Inventarna knjiga I – dio II

Inventarna knjiga I – dio III

Inventarna knjiga I – dio IV

Inventarna knjiga II – dio I

Inventarna knjiga II – dio III

Inventarna knjiga III – dio I

Inventarna knjiga III – dio II

Inventarna knjiga III – dio III

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *